Iskrivljenje Biblije je činjenica koju ne
mogu negirati ni sami jevreji i hrišćani, a različiti tekstovi
Biblije koji su prenešeni na hebrejskom i grčkom jeziku do nas su najbolji
dokaz njihove iskrivljenosti i gubljenja originalnog teksta.
U ovome tekstu ćemo obraditi i iznijeti nekoliko primjera
iz Evanđelja koji jasno pokazuju iskrivljenje i kontradikciju koja
dolazi od samih pisaca Evanđelja, koje su načinili iz njima
poznatih razloga. (a nećemo ulaziti u analizu da li je to iz razloga
opterećenosti sa tekstovima iz Starog zavjeta i činjenja njih proročanstvima,
što se u velikoj mjeri može naći kod Mateja, ili pretjerivanja i uveličavanja
događaja i likova iz njima poznatih razloga ili zbog podrške doktrini trojstva,
ili zbog smatranja da neki tekstovi i dijelovi rečenica ne priliče da se nalaze
ondje gdje su izrečene ili nekih drugih razloga.)
Uzmimo npr. tri sinoptička (slična) Jevanđelja: po Marku
(koje je najstarije od ova tri), Mateju i Luki i nekoliko događaja o kojima
govore:
1. Marko i Matej navode istu priču kada je Isus otplovio
preko mora u okolinu Gadarinsku i onda se javlja problem:
►Marko (5:2-13): "I kada izađe iz lađe odmah ga srete (jedan) čovjek
sa duhom nečistim, koji življaše u grobovima i niko ga ne mogaše svezati ni
verigama... I kad vidje Isusa iz daleka poteče i pokloni mu se..." – a zatim je Isus istjerao demone i poslao ih u krda
svinja.
◄ Međutim kod Mateja (8:28) nalazimo: "A kad dođe na onu stranu... sretoše ga dva bijesna,
koji izlaze iz grobova." – a
zatim im je Isus istjerao đavole i poslao ih u krda svinja.
Kod Marka
se, u istom događaju, spominje jedan demonizovan,
a kod Mateja dva,
pa koji je od ovih događaja istinit, a koji nije?
2. Marko, Matej i Luka navode događaj kod Jerihona, kada je
Isus sreo:
► Marko (10:46): "I kad izlazaše iz Jerihona, on i
učenici njegovi i narod mnodi, sin Timejev Bartimej slijepi, sjedaše pokraj
puta i prošaše." – a zatim
ga je Isus izliječio. Matej (20:30) navodi isti događaj i kaže: "I kad je izlazio iz Jerihona za
njim ide narod mnogi, i gle dva slijepca sjedaše pokraj
puta..." – a zatim ih je
Isus izliječio.
◄ Dok kod Luke (18:35) nalazimo isti događaj: "A kad se približi Jerihonu jedan
slijepac sjeđaše kraj puta proseći..." – a zatim ga je izliječio.
Sva trojica
evanđelista govore o istom događaju, ali sa očitim razlikama. Marko i Luka se
slažu da je bio samo jedan,
ali se ne
slažu u vremenu događaja, jer Marko navodi da je to kad se izlazilo iz
Jerihona, a Luka kada se približavalo.
Marko i Matej se slažu i navode da se to zbilo kad se izlazilo iz
Jerihona, međutim, razilaze se koliko je bilo slijepaca (jedan ili dva). Luka i
Matej se razilaze u broju slijepaca
i vremenu događanja (da li pri približavanju ili izlasku iz Jerihona).
Pa koji je od ovih događaja istinit, a u kojem je greška i iskrivljenje?
3. Marko i Matej navode događaj koji se zbio prilikom
približavanja Jerusalemu:
► Marko (11:1-7): navodi
se da je Isus poslao dvojicu učenika: "Idite u selo što je pred vama i kako uđete naći ćete
privezano magare....a oni odoše i nađoše magare.... i
dovedoše magare k Isusu.... i on sjede na njega."
◄ Dočim Matej (21:1-7), navodi istu priči ali dodaje još
jedno magare: "Idite u selo
što je pred vama i naći ćete magaricu i magare i
dovedite mi.... dovedoše magaricu i magare... i
posjedoše ga na njih."
Kod Marka
se spominje jedno magare, ali kod Mateja se spominju dva magareta.
4. Luka i Matej navode propovijed Isusa i spominju da je
rekao:
► Luka (12:7-9): "Vi ste bolji od mnogo vrabaca.... ko god prizna
mene pred ljudima priznaće i sin čovječiji njega pred anđelima Božijim,
a ko se odrekne mene pred ljudima njega će se odreći pred anđelima
Božijim."
◄ Dočim Matej (10:31-33) mjenja riječi Isusa pa kaže: "Vi ste bolji od mnogo vrabaca.... ko prizna mene
pred ljudima priznaću ga pred Ocem svojim koji je na nebesima,
a ko se odrekne mene pred ljudima odreći ću ga se pred Ocem svojim koji
je na nebesima."
Luka navodi
događaj i spominje "anđele Božije" dok Matej navodi da je
Isus spomenuo "Oca na nebesima.", pa koji od ovih citata
su riječi Isusa, a u kojem se desilo iskrivljenje?
5. Ko se obraćao Isusu: sinovi ili Majka?
► Marko (10:35-37): " I pristupe mu Jakov i Ivan, sinovi Zebedejevi,
govoreći mu: "Učitelju, htjeli bismo da nam učiniš što te zaištemo. A on
će im: "Što hoćete da vam učinim?" Oni mu rekoše:
"Daj nam da ti u slavi tvojoj sjednemo jedan zdesna, a drugi slijeva."
◄ Ali kod Mateja (20:20-21) nalazimo da se njihova majka
obraćala Isusu i tražila: "Tada
mu pristupi mati sinova Zebedejevih zajedno sa sinovima, pade ničice da od
njega nešto zaište. A on će joj: "Što želiš?" Kaže mu
(njihova majka): "Reci da ova moja dva sina u tvome kraljevstvu
sjednu uza te, jedan tebi zdesna, drugi slijeva."
Marko
navodi da su sinovi tražili od Isusa, a Matej spominje da je
to bila njihova majka, pa ko je onda uistinu i tražio?
6. Marko i Matej bi trebalo da navedu iste Isusove riječi
po pitanju "Sudnjeg dana", međutim i tu nalazimo iskrivljenje:
► Marko (13:32): "A o danu tome ili o času niko ne zna, ni anđeli
koji su na nebesima, ni sin, do Otac."
◄ Međutim kod Mateja (24:36) vidimo da je Sin izbačen iz ovog
citata, pa kaže: "A o danu
tome i o času niko ne zna, ni anđeli nebeski do Otac moj sam."
Pa koji od
ovih citata je istina, a u kojem se desilo iskrivljenje, i da li Sin zna ili ne
zna kad će Sudnji dan.
7. Što se tiče proklinjanja smokve, koja nije rodila onda
kada joj nije ni vrijeme da rodi, kojeg pripisuju Isusu i tu možemo naći
iskrivljenje od strane samih pisaca evanđelja:
► Marko (11:13-15) navodi
ovu priču pa kaže: "Nakon
što je Isus krenuo i izašao iz Vitanije vidio je izdaleka smokvu s lišćem i
dođe ne bi li šta našao na njoj i došavši k njoj ništa ne nađe osim lišća jer
još ne bješe vrijeme smokvama. I odgovarajući Isus joj reče: da otsad od tebe
niko ne jede roda dovijeka. I slušaše njegovi učenici. I dođoše opet u
Jerusalim..." A zatim u
nastavku (11:19-21): "I kad
bi uveče izađoše napolje iz grada. I ujutru prolazeći vidješe smokvu gdje se
posušila iz korijena. I opomenuvši se Petar reče mu: "Gle učitelju, smokva
što si je prokleo posušila se..."
◄ Međutim Matej (21:18-20) navodi da se smokva osušila odmah
nakon izricanja prokletstva, pa kaže: "A ujutru vraćajući se u grad ogladni i ugledavši smokvu kraj
puta dođe k njoj, i ne nađe ništa osim lišća na njoj, i reče joj: 'Da nikad na
tebi ne bude roda dovijeka'. I odmah usahnu smokva. I vidjevši to učenici
diviše se govoreći: 'Kako odmah usahnu smokva!'"
8. U vezi sa ćerkom zborničkog starješine:
► Marko (5:22-23) navodi
događaj i kaže: "I gle, dođe
jedan od starješina zborničkih po imenu Jair i vidjevši ga pade pred noge
njegove. I mnogo ga moljaše govoreći: Kći je moja na samrti, dođi
da staviš ruke na nju da ozdravi i živi."
◄ Međutim Matej (9:18) spominje "veće čudo", da je
ta djevojka bila mrtva pa je traženo od Isusa da je oživi, zato navodi: "Dok on tako govori ljudima, gle knez nekakav dođe i
klanjaše mu se govoreći, kći moja sad umrije, nego dođi i stavi
ruku svoju na nju i oživjeće."
Pa da li je
ćerka zapravo bila umrla ili je bila živa, ali na samrti i koji od ovih
događaja je istinit, a koji je iskrivljen i pogrešan?
9. Šta je Isus rekao učenicima kada ih je poslao u misiju
iscjelivanja i propovijedanja?
► Marko (6:7-9) navodi da im
je Isus rekao: "I dozva
dvanaestoricu i poče ih slati dva po dva i davaše im vlast nad duhovima
nečistim. I zapovijedi im da ništa ne uzimaju na put osim jednog štapa,
ni torbe ni hljeba ni novaca u pojasu, nego obuveni u opanke i ne oblačiti
dvije haljine."
◄ Ali opet u Mateju (10:9-10) vidimo kontradiktornu
informaciju, pa on citira Isusa sljedećim riječima: "Ne nosite zlata ni srebra ni mjedi u pojasevima
svojim, ni torbe na put, ni dvije haljine ni obuće ni štapa, jer
radnik zaslužuje svoju hranu."
Pa da li je
Isus dozvolio učenicima da ponesu štap ili im nije dozvolio i koji je od ovih
citata istina, a u kojem se desilo iskrivljenje?
10. Kada je Isus očistio hram nakon što je došao u
Jerusalim?
► Marko (11:11-12) navodi
ovaj događaj pa kaže: "I uđe
Isus u Jerusalim, i u crkvu i promotrivši sve, kad bi uveče iziđe u Vitaniju sa
dvanaestoricom." – a zatim
sutradan kada su krenuli iz Vitanije u Jerusalim, dešava se događaj sa
proklinjanjem smokve, a zatim "Isus
opet dođe u Jerusalim i ušavši Isus u crkvu stade izgoniti one koji prodavaše i
kupovaše po crkvi i ispremeta trpeze onih što mijenjahu novce i klupe onih što
prodavahu golubove...."
◄ Međutim Matej (21:10-12) navodi istu ovu priču da se desila
prvi dan ulaska u Jerusalem i "prije događaja proklinjanja smokve" pa
kaže: "I kad on uđe u
Jerusalim (prvi ulazak) uzbuni se sav grad govoreći: ko je to? A narod
govoraše: ovo je Isus prorok iz Nazareta Galilejskog. I uđe Isus u crkvu Božiju
i izgna sve koji prodavaše i kupovaše po crkvi i ispremeta trpeze onih što
mijenjaše novce i klupe onih što prodavaše golubove...", a tek zatim ode u Vitaniju i prenoći tamo, pa sutradan
krenu opet u Jerusalim i ogladnje, pa ugleda smokvu... i prokunu je..."
Pa šta se
prvo desilo od ovih događaja i kojim redosljedom su se oni izdešavali?
11. Šta su davali Isusu da pije nakon što je došao na
Golgotu?
► Marko (15:23) navodi
događaj kada je Isus došao na Golgotu, pa kaže: "I davaše mu da pije vino sa smirnom,
ali on ne uze, i kada ga razapeše razdijeliše njegove haljine ..."
◄ Dočim Matej (27:33-34) je zamijenio, u ovom slučaju, vino
sa sirćetom i kaže: "I
došavši na mjesto koje se zove Golgota... Dadoše mu da pije sirće
pomiješan sa žući, i okusivši ga ne htje da pije."
Pa da li su
mu dali da pije vino ili sirće i šta je od ovoga istina, a šta iskrivljeni
tekst?
12. Šta su napisali iznad njegove glave na krstu?
► Marko (15:26) navodi da
je samo pisalo: "Car
judejski."
◄ Matej (27:37) navodi da je pisalo: "Ovo je Isus car judejski."
► Luka (23:38) navodi da
je pisalo grčkim, latinskim i jevrejskim slovima: "Ovo je car judejski."
◄ A Jovan (19:19) navodi da je pisalo: "Isus Nazarećanin car judejski."
13. Marko i Matej navode događaj Hristovog preobraćenja
međutim sa veoma bitnom i značajnom razlikom:
► Marko (9:4-5): "I ukaza im se Ilija sa Mojsijem gdje razgovaraše sa
Isusom. I Petar odgovarajući reče: 'Učitelju (Rabbi), dobro nam je ovdje biti, da načinimo tri sjenice
(šatora), tebi jednu i Mojsiju jednu i Iliji jednu.'"
◄ Međutim kada Matej (17:4) navodi ovaj isti događaj mijenja
veoma bitan detalj kojim poslije Crkva (između ostalih dokaza) dokazuje
božanstvenost Isusa, pa kaže: "I
gle, ukazaše im se Mojsije i Ilija koji s njim govoriše. A Petar odgovarajući
reče Isusu: "Gospode! (kurios) Dobro nam je ovdje biti, ako hoćeš
da načinimo ovdje tri sjenice (šatora): tebi jednu i Mojsiju jednu i Iliji
jednu."
14. Marko i Matej navode događaj kada je Isus upitao učenike
kakvim ga smatraju – ali sa bitnom razlikom:
► Marko (8:29): "A on im reče: A šta vi mislite ko sam ja? A Petar
odgovarajući reče mu: Ti si Hristos."
◄ Ali kod Mateja (16:15-16) isti događaj se navodi sa
dodatkom: "Reče im Isus: A
šta vi mislite ko sam ja? A Simon Petar odgovori i reče: Ti si Hristos,
sin Boga Živog!"
Pa da li je Petar spomenuo da je Isus "samo" Hristos, tj. mesija, ili je na to dodao i "sin Boga Živog"?
15. Marko i Matej navode priču kada je Isus pojasnio ko su
njegova braća i sestre i mati, gdje stoji:
► Marko (3:35) kaže: "Jer ko izvrši volju Božiju onaj je
brat moj i sestra moja i mati moja."
◄ Ali Matej (12:49) mijenja izraz "volju Božiju
(Theos)" u "volju Oca (patros) mojeg koji je na nebesima" pa
kaže: "Jer ko izvršava
volju Oca mojega koji je na nebesima, onaj je brat moj i
sestra moja i mati moja."
Pa čiju
volju ustvari treba izvršiti, Božiju (Oca, sina i svetog duha) ili
"samo" Očevu, ili je ustvari jedino Otac Bog, pa da se pomire
ova dva teksta?
Ovo su samo neki od mnogobrojnih primjera razlika i
iskrivljenja događaja koje su opisivali sami pisci Evanđelja i kao takvi ne
mogu i ne zaslužuju da se proglase Isusovim Evanđeljem kojeg mu je Bog objavio,
a za kojeg i sam svjedoči u Mateju (26:13) pa kaže, citirajući Isusa: "Zaista vam kažem, gdje god se uspropovjeda ovo
evanđelje po svijetu..."
Današnja četiri evanđelja koje je crkva proglasila
svetim su samo, pokušaj prikaza života i djela Isusa Hrista od strane
njihovih pisaca, baš kao što sam Luka (1:1-4) kaže: "Kad već mnogi poduzeše sastaviti izvješće o
događajima koji se ispuniše među nama, kako nam to predadoše oni koji od početka
bijahu očevici i sluge Riječi, pošto sam sve, od početka, pomno ispitao, naumih
i ja tebi, vrli Teofile, sve po redu napisati."
Znači ne radi se o nadahnuću ni Božijoj objavi piscima
Evanđelja, nego o njihovom djelu, kao što sam Luka kaže, nakon što
je sve pomno ispitao i potrudio se da prenese.
Na ovaj način, današnja Evanđelja, su na stepenu sire
(biografije i životopisa) ﷺ, kod muslimana,
međutim na mnogo manjem stepenu pouzdanosti, očuvanosti i dolaska do nas i
nemaju nikakve veze sa Božijom objavom i stvarnim Evanđeljem Isusa Hrista.